Rizik održivosti rizik povezan je s okolišnim, socijalnim i upravljačkim (ESG) događajima ili uvjetima koji, ako do njega dođe, može imati potencijalno negativan bitan učinak na imovinu i obveze društva u koje se ulaže, s posljedičnim negativnim učinkom na vrijednost ili uspjeh ulaganja. Naša je dužnost prema našim dionicima i ulagateljima utvrditi rizike održivosti koji bi mogli imati bitan utjecaj na vrijednost naših ulaganja.

Čimbenici E, S i G

Okolišni, socijalni i upravljački (ESG) čimbenici služe kao alat za evaluaciju otpornosti poslovanja trgovačkog društva. Nedostatak integriteta u postupanju trgovačkog društva ima bitan učinak na njegovo poslovanje i predstavlja rani znak upozorenja za ozbiljne probleme u samom društvu.

Kršenje propisa o zaštiti okoliša (čimbenik E) ne samo da bi moglo ukazati na nedostatak odgovornosti već može dovesti do novčanih kazni i značajnih troškova za uklanjanje ekološke štete.

Isto tako, kršenje ljudskih prava i prava radnika (čimbenik S) može naštetiti ugledu trgovačkog društva i njegovoj pouzdanosti, upućujući na, u najboljem slučaju, nedostatak svijesti o krajnjem poslovanju društva, a u najgorem slučaju na nedostatak temeljnih etičkih načela. Trgovačko društvo s narušenim ugledom može doživjeti bojkot svojih proizvoda, susresti se s poteškoćama u prikupljanju kapitala, nakupiti novčane kazne i sankcije te ostati bez poslovnih prilika.

U slučaju korupcije (čimbenici G), poslovni subjekti susreću se s velikim i povezanim etičkim i poslovnim rizicima i mogućim troškovima u slučaju propusta u učinkovitosti suzbijanja korupcije. Uključeni su i pravni rizici kao i učinci na rezultate poslovanja.  

Navedene rizike održivosti Generali Grupa otkriva internim procjenama, kojoma se nastoji procijeniti usklađenost trgovačkih društava s načelima Globalnog sporazuma UN-a. Kao što je navedeno Smjernicama za odgovorno ulaganje, koje pružaju okvir za uključivanje okolišnih, socijalnih i upravljačkih (ESG) čimbenika u odlučivanje o ulaganjima kada rizik ulaganja snose društva za osiguranje ili se on dijeli s ugovarateljima osiguranja, procjena slučaja kršenja ljudskih prava i prava radnika, ekološke štete i korupcija mogu u konačnici dovesti do isključivanja trgovačkih društava iz naših ciljeva ulaganja. Inicijativa za sudjelovanjem također služi za dodatnu procjenu njihova položaja. Dijalog s trgovačkim društvima i aktivnosti za sudjelovanje omogućuju nam da bolje razumijemo neka pitanja i izrazimo svoje mišljenje društvu.

Rizik klimatskih promjena

Kao što je spomenuto u najnovijem Izvješću Svjetskog gospodarskog foruma o globalnim rizicima, vjerojatnost i opseg učinka rizika povezanih s okolišnim aspektima povećavaju se svake godine. Među različitim rizicima koji su povezani s okolišnim čimbenicima (koji uključuju gubitak biološke raznolikosti i slučajeve zagađenja vode i tla), rizik klimatskih promjena osobito je važan. Neuspjeh u borbi protiv klimatskih promjena i ekstremni događaji sada se smatraju najvažnijim rizicima.

Kada je riječ o klimatskim promjenama i globalnom rastu temperature, primjenjuju se dvije glavne kategorije rizika – rizik prijelaza i fizički rizik. Da bi se globalno zatopljenje ograničilo na < 2 °C, potrebna je promjena gospodarske strukture (uključujući energetske, proizvodne, prijevozne i poljoprivredne sustave). Rizik prijelaza definira se kao rizik koji proizlazi iz ljudskog djelovanja s ciljem da se ograniči globalno zatopljenje prijelazom na gospodarstvo s niskim emisijama ugljika.  Istovremeno, čak i nedostatak pravilnog uvođenja mjera kako bi se ograničilo globalno zatopljenje doveo bi do fizičkih učinaka klimatskih promjena. Fizički rizik definira se kao rizik koji proizlazi iz povećanja učestalosti i opsega opasnosti povezanih s klimom, kao što su poplave, konvektivne oluje, suše i sl., koje mogu dovesti do šteta i do prekida poslovanja.

U svakom slučaju, oba rizika klimatskih promjena predstavljaju velik izazov za zajednicu.

Generali Grupa i Generali osiguranje razmatraju u procjeni sve te elemente kako bi se rizik održivosti uključio u postupak odlučivanja o ulaganjima. 

Rizik prijelaza predstavlja rizik koji je posljedica prijelaza na gospodarstvo s niskim emisijama ugljika. Trgovačka društva i poslovni subjekti za koje je karakteristična povećana razina emisija tijekom obavljanja djelatnosti ili koji prodaju zagađujuće proizvode suočeni su s rizikom od toga da njihova imovina postane neupotrebljiva (neupotrebljiva imovina), što znači da bi ona izgubila svoju vrijednost prije kraja svojeg ekonomskog vijeka trajanja. Elektrane na ugljen najočitiji su primjer toga rizika. Propisi o zaštiti okoliša povećavaju trošak proizvodnje energije iz ugljena, a pritisak javnosti smanjuje potražnju električne energije koja se na taj način dobiva, čime ta imovina može postati neupotrebljiva, tj. izgubiti vrijednost prije kraja svojeg vijeka trajanja. To može imati znatan učinak na naša ulaganja i stoga želimo pažljivo upravljati tim rizikom.

Kako bismo upravljali rizikom prijelaza, a osobito rizikom od toga da imovina trgovačkih društava u našem portfelju postane neupotrebljiva, 2018. Generali Grupa usvojila je Strategiju za klimatske promjene, u kojoj je opisana strategija Grupe za prijelaz u budućnost s niskim emisijama ugljika. Konkretna primjena ove strategije na aktivnost ulaganja obuhvaća isključivanje trgovačkih društava koja su uključena u posao s termalnim ugljenom i katranskim pijeskom iz naših ulaganja, kao i ambicije Grupe povezane sa zelenim i održivim ulaganjima.

Kako bismo ograničili klimatske promjene na temperaturno povećanje od 1,5 °C, najnoviji nalaz Međuvladina odbora za klimatske promjene (IPCC) ukazuje na to da nije potrebno pokretanje niti jedne nove elektrane na ugljen te da se upotreba ugljena treba postupno ukinuti u zemljama članicama OECD-a do 2030., a zemljama koje nisu članice OECD-a do 2040. U skladu s ovom potrebom za prijelaz na čišću energetsku mješavinu, dodatno razvijamo svoju politiku za isključivanje ugljena kako bi odražavala trajno smanjenje praga za isključenje. 

Budući da rizik prijelaza utječe ne samo na djelatnosti povezane s ugljenom i katranskim pijeskom već i na druge sektore, razvijamo međusektorsku unutarnju metodologiju kako bismo kontinuirano smanjivali rizik prijelaza za svoj portfelj smanjujući izloženost trgovačkim društvima koja su najveći zagađivači, s posebnim naglaskom na ona koja nemaju jasnu strategiju smanjivanja emisija ugljika. Cilj smanjivanja ugljičnog otiska naših ulaganja također je očit i iz našeg pristupanja Savezu vlasnika imovine s nultom stopom emisija – sudjelujući u ovoj inicijativi, Generali Grupa obvezala se smanjiti stopu emisija ugljika za svoj portfelj kako bi do 2050. postala ugljično neutralna.

Nastojanja i mjere poduzete kako bi se smanjila razina emisije stakleničkih plinova samo je dio borbe protiv klimatskih promjena. Čak i ako uspijemo smanjiti razinu emisija, moramo biti svjesni mogućnosti daljnjih nepovratnih promjena globalnih klimatskih obrazaca. Prema Međuvladinom odboru za klimatske promjene, pretpostavlja se da su ljudske aktivnosti već uzrokovale oko 1,0 °C globalnog zatopljenja iznad predindustrijskih razina i, ako se nastave sadašnjim tempom, vjerojatno je da će globalno zatopljenje dosegnuti 1,5 °C između 2030. i 2052. Učinci ove pojave uključuju ozbiljne posljedice na ekosustave, rast razine mora i povećanje broja ekstremnih vremenskih nepogoda (suša, ciklona, poplava, požara) – takozvane fizičke rizike.

Generali Grupa pokrenula je projekt namijenjen utvrđivanju, mjerenju, upravljanju i izvještavanju o rizicima prijelaza i fizičkim rizicima s kojima bi se bilanca i ulaganja mogli suočiti prema različitim klimatskim scenarijima te kako bismo stekli bolji uvid u sektore i trgovačka društva koji su najizloženiji, ovisno o njihovim poslovnim sektorima i geografskom položaju.

Pogrešne odluke pri ulaganju mogu imati štetan učinak na dionike, okoliš i zajednicu. Generali Grupa prepoznala je to i usvojila je jasan okvir za usmjeravanje odluka o ulaganjima za ulaganja čiji rizik snose društva za osiguranje ili ga dijele ugovaratelji osiguranja, kako bi se smanjili štetni učinci, kao i aktivno usmjerila trgovačka društva u koja se ulaže s pomoću prakse glasovanja i sudjelovanja.

Tijekom godina formalizirali smo svoju posvećenost sudjelovanjem u nekoliko važnih inicijativa, uključujući Globalni sporazum Ujedinjenih naroda (2007.), Načela odgovornog ulaganja (2011.) i Savez vlasnika imovine s nultom stopom emisija (2020.). U 2018. pokrenuta je Strategiju za klimatske promjene Grupe, u kojoj su opisane radnje i ciljevi koje je potrebno uskladiti s ciljevima Pariškog sporazuma.

Okvir, opisan u Smjernicama za odgovorno ulaganje Grupe, temelji se na predanosti da osiguramo usklađenost odluka o ulaganjima s interesima naših dionika i interesima zajednice i okoliša kao cjeline.

Nadalje, Grupa svake tri godine provodi procjenu značajnosti održivosti: skup okolišnih, socijalnih i upravljačkih (ESG) čimbenika koji bi mogli biti važni u odnosu na djelatnosti, poslovnu strategiju i kontekst u kojem djeluje. Ova se procjena provodi s pomoću ulaznih informacija različitih poslovnih subjekata Grupe: kada je riječ o drugim djelatnostima Grupe, za pripremu ove analize upotrebljavaju se najvažniji čimbenici održivosti za djelatnosti ulaganja. U obzir se uzimaju one sistemske promjene, skraćeno nazvane megatrendovi, koje tijekom sljedećih 10 godina mogu donijeti znatne rizike i prilike za Grupu.

Riječ je o ključnom koraku za utvrđivanje vanjskog učinka koji bi Generali Grupa mogla imati i za određivanje prioriteta povezanih s tim učinkom.

„Čimbenici održivosti” predstavljaju okolišna, socijalna pitanja te pitanja u vezi sa zaposlenicima, poštovanjem ljudskih prava, borbom protiv korupcije i podmićivanja. Budući da bilo koja odluka u pogledu ulaganja može imati negativan učinak na te čimbenike, čimbenici održivosti usko su povezani s idejom „štetnog učinka”. Glavni štetni učinci oni su učinci odluke i savjeta o ulaganjima koji imaju negativne posljedice na čimbenike održivosti.

Klimatske promjene od su ključne važnosti za naše poslovanje s ulaganjima (u okviru učinka koji imamo zbog naših odluka o ulaganjima, kao i u okviru materijalnog rizika za naše portfelje). Generali Grupa kao ulagatelj ima mogućnost utjecati na trgovačka društva u koja ulaže smanjujući ulaganja u društva koja su zagađivači i osiguravajući dodatna sredstva za čišću i ekološki prihvatljiviju djelatnost. Taj učinak ne pokreću samo odluke o ulaganjima, ulaganja i povlačenja ulaganja, već se možemo i uključiti u trgovačka društva kako bismo ih potaknuli na usklađivanje s globalnom potrebom za smanjenje globalnog zatopljenja.

Obzirom na čimbenike održivosti važne za naša ulaganja, u skladu s obvezama koje smo preuzeli u Smjernicama za odgovorno ulaganje (i u skladu sa Matricom značajnosti), utvrđena su tri glavna štetna učinka koji su najvažniji za predstavljanje potencijalnog negativnog učinka na okoliš i zajednicu. Oni su:

• ugljični otisak naših ulaganja
• povrede načela Globalnog sporazuma UN-a
• izloženost kontroverznim oružjima

U skladu sa okvirom opisanim u prethodnim odlomcima, Generali Grupa i Generali osiguranje mogu utvrditi pratiti i upravljati skupom glavnih štetnih učinaka, koji su sažeto opisani u nastavku:

Ugljični otisak

Izborom ulaganja možemo financirati trgovačka društva i djelatnosti koje imaju višu ili nižu razinu emisija ugljika (izraženu kao CO2e). Transparentan pregled ugljičnog otiska portfelja i ulaganja Generali Grupe pokazuje koliko kvalitetno naša ulaganja promiču čišći i ekološki prihvatljiviji svijet. U siječnju 2020. Generali Grupa uključila se u inicijativu Saveza vlasnika imovine s nultom stopom emisija koju promiču UN i PRI. Zahvaljujući toj inicijativi Generali Grupa obvezala se uskladiti svoj portfelj ulaganja na nultu stopu emisija ugljika do 2050. godine, a koju obvezu je preuzelo i Generali osiguranje. Navedeno smanjenje bit će rezultat odluka o ulaganjima (npr. povlačenjem ulaganja iz trgovačkih društava koja su zagađivači) i nastojanja za sudjelovanjem te usmjeravanjem društava u koja se ulaže na putu ka smanjenju emisija ugljika. Cilj ove dugoročne inicijative je smanjiti klimatski učinak ulaganja i pozitivno usmjeravanje realnog gospodarstva ka održivijoj budućnosti.

Izloženost trgovačkim društvima koja su uključena u kršenje Globalnog sporazuma UN-a

Sukladno načelima Smjernica za odgovorno ulaganje Generali Grupa uvela je etički filtar čiji je cilj izbjegavati ulaganja u trgovačka društva koja su odgovorna za etičke povrede (npr. povrede načela Globalnog sporazuma UN-a) ili uključena u kontroverzne poslovne sektore:

• trgovačka društva uključena u teško ili sustavno kršenje ljudskih prava i/ili prava radnika
• trgovačka društva uključena u ozbiljnu ekološku štetu
• trgovačka društva uključena u slučajeve teške korupcije i podmićivanja.

Prema procjeni ESG čimbenika trgovačka društva za koje se otkrije da su uključena u takvo postupanje isključuju se iz svijeta ulaganja ako ne ispunjavaju zahtjeve Grupe ili se stavljaju pod strogi nadzor i može ih se angažirati kako bi se dodatno procijenio njihov položaj.

U slučajevima izloženosti takvim trgovačkim društvima prije otkrivanja spomenutih problema, osim zabrane novih ulaganja, odmah se povlači sav kapital i sanira preostala izloženost fiksnog prihoda.

Izloženost kontroverznim oružjima

U skladu s načelima etičkog filtra Generali Grupa ne ulaže u trgovačka društva koja upotrebljavaju, razvijaju, proizvode, nabavljaju, stvaraju zalihe ili trguju kontroverznim oružjem (kasetne bombe, protupješačke mine, nuklearno oružje, biološko i kemijsko oružje) ili ključnim dijelovima/uslugama takvog oružja.

Cilj Generali Grupe je poticati promjene kroz ulogu institucionalnog ulagatelja. Generali Grupa se služi dijalogom kako bi potaknula društva izdavatelje na odgovorno djelovanje, tražeći od njih da opravdaju svoje postupke ako oni ne ispunjavaju standarde održivosti Grupe. 

Za širi cilj usmjeravanja uloge Grupe kao aktivnog vlasnika, definiran je sveobuhvatni Okvir za aktivno vlasništvo Grupe, koji uređuju Smjernice Grupe. Smjernice aktivnog vlasništva Grupe definiraju načela, glavne djelatnosti i odgovornosti koje usmjeravaju ulogu Grupe kao aktivnog vlasnika. U toj ulozi Grupa, kao dugoročni institucionalni ulagatelj i vlasnik imovine vođen odgovornošću, ima fiducijarnu dužnost prema svojim dionicima i poduzima odgovarajuće radnje (i) praćenjem društava izdavatelja u koja ulaže, (ii) uključivanjem tih društava u financijske i nefinancijske teme, uključujući okolišna, socijalna i upravljačka (ESG) pitanja i (iii) glasovanje na skupštinama za širenje najboljih praksi koje se odnose na upravljanje, profesionalnu etiku, socijalnu koheziju, zaštitu okoliša i digitalizaciju.

Smjernice aktivnog vlasništva Grupe sastavljene su u skladu s obvezama koje su uvedene u Drugoj direktivi o pravima dioničara u odnosu na politiku sudjelovanja institucionalnih ulagatelja (čl. 3.g Direktive (EU) 2017/828 o izmjeni Direktive 2007/36/EZ) i uzimaju u obzir najbolje prakse međunarodnih normi kojih se Grupa pridržava. Smjernice aktivnog vlasništva usvojilo je i Generali osiguranje te će se u potpunosti uskladiti s njima.

Generali Grupa nastoji ostvariti dugoročni rast, uključujući održivost u svoju temeljnu djelatnost i djelujući kao doživotni partner dionicima. Obveze održivosti okosnica su poslovnih prioriteta Generali Grupe i u potpunosti su uključene u politiku primitaka Grupe i sustav poticaja povezan sa stvaranjem dugoročno održive vrijednosti.

Sustav primitaka višeg rukovodstva temelji se na meritokratskom pristupu i višegodišnjem okviru, s kombinacijom godišnjeg varijabilnog primitka u novčanim sredstvima i odgođenog varijabilnog primitka, koji uključuju održive/ESG* strateške ciljeve utemeljene na klimatskim strateškim ciljevima Generali Grupe za 2021., koji su prethodno objavljeni na tržištu:

1. znatni dio godišnjeg varijabilnog primitka višeg rukovodstva u novčanim sredstvima bit će povezan je s ESG* ciljevima i ključnim pokazateljima uspješnosti koji su povezani s određenim perspektivama: Ljudi (npr. indeks raznolikosti i uključivanja), Brand i Doživotni partneri (npr. pokazatelj „Net Promoter Score” za odnose) i Održivost (npr. % rasta zelenih i održivih ulaganja; % rasta zelenih i socijalnih proizvoda, razvoj socijalne zajednice kroz organizaciju The Human Safety Net);
2. odgođeni ili dugoročni varijabilni primici jačaju povezanost sa stvaranjem dugoročno održive vrijednosti;
3. posljednji dio koji podupire stvaranje održive vrijednosti predstavljaju odredbe o malusu i povratu primitaka koje se primjenjuju na primitke višeg rukovodstva.

Politika primitaka Grupe razmatra se uključivanje rizika održivosti u postupke odlučivanja o ulaganjima i ona sadržava konkretna upućivanja na unutarnje propise Grupe koji uređuju rizike održivosti u sklopu odluka o ulaganjima.

Trajno poboljšanje poveznice između održivosti i primitaka primarni je cilj Grupe i Generali osiguranja.